Konferencija UN-a u Ženevi raspravlja o pravno obavezujućim propisima za autonomne sisteme naoružanja
Sedma Revizija Konvencije o određenom konvencionalnom oružju počela je u Ženevi 16. novembra 2026. godine. Ovaj međunarodni forum okuplja 128 zemalja učesnica kako bi raspravljali o primjeni pravno obavezujućih propisa za autonomne sisteme naoružanja. Konferencija će trajati do 20. novembra 2026. godine.
Sastanak služi kao platforma za razmatranje konačnog izveštaja Grupe vladinih eksperata za smrtonosne autonomne sisteme oružja (GEW). Ovaj pregled ima za cilj da utvrdi buduće radne pravce za međunarodne propise u vezi sa ovim tehnologijama. Autonomni sistemi naoružanja su definisani njihovom sposobnošću da identifikuju, izaberu i angažuju ciljeve bez ljudske intervencije tokom izvršavanja zadatka.
Međunarodno glasanje i diplomatske pozicije
Aktuelne diskusije uslijedile su nakon značajnog glasanja Prvog komiteta Generalne skupštine Ujedinjenih nacija 29. oktobra 2025. godine. Tokom te sjednice, članovi su odobrili nacrt rezolucije o autonomnom oružju sa 163 glasa za, 5 glasova protiv i 9 uzdržanih. Pet zemalja koje su glasale protiv rezolucije 29. oktobra bile su Sjedinjene Države, Rusija, Izrael, Bjelorusija i Sjeverna Koreja. Devet zemalja koje su se suzdržale od glasanja uključivale su Kinu, Iran i Saudijsku Arabiju.
Diplomatski pristupi regulaciji ostaju podijeljeni među zemljama učesnicama. Sjedinjene Države su predložile petogodišnji proces za razvoj neobavezujućeg instrumenta u vezi sa ovim oružjem. U meðuvremenu, izveštaji ukazuju na to da je Rusija koristila potpuno autonomne bespilotne letelice tokom svog rata protiv Ukrajine. Kao odgovor na takav razvoj događaja, ukrajinska odbrambena industrija navodno radi na razvoju autonomnih rojeva bespilotnih letjelica.
Hitnost tehnološke regulacije
Međunarodni lideri su izrazili zabrinutost da brzina tehnološkog napretka stvara značajne rizike. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš i predsednik Međunarodnog komiteta Crvenog krsta Mirjana Spoljarić izjavili su da razvoj tehnologije oružja nadmašuje međunarodna ograničenja i približava se moralnoj crvenoj liniji. Laurent Gisel, šef Jedinice za oružje i provođenje neprijateljstava u MKCK-u, napomenuo je da je potreba za regulisanjem autonomnog oružja dobila novu hitnost zbog razvoja vještačke inteligencije.
Aktivisti za ljudska prava takođe su naglasili rizike za ne-borce. Human Rights Watch je saopštio da bi neuspjeh da se odlučno djeluje na sastanku u Ženevi ostavio civile opasno izložene. Ističući etičke implikacije automatizovane borbe, visoki komesar UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je da mašine nikada ne bi trebale imati ovlaštenje da odluče da li čovjek živi ili umire.
Konferencija nastavlja da se bavi složenošću modernog ratovanja dok se nacije bore da pronađu konsenzus o tome kako da upravljaju sistemima koji mogu da funkcionišu nezavisno od ljudske kontrole.
Ovaj članak je napisan uz pomoć AI-ja na osnovu više novinskih izvještaja i pregledan je od strane naših urednika u skladu s našim uređivačkim principima. Urednički standardi · Dojave i kontakt
Komentari 0