Ukrajina je 16. novembra 2026. godine na Krimskom mostu izazvala ograničenja u saobraćaju
Ukrajina je 16. novembra 2026. pogodila krimski most, što je dovelo do značajnih saobraćajnih ograničenja na strukturu od 19 kilometara. Sergej Aksjonov, ruski guverner Krima, izvijestio je da je most pogođen i izjavio da su hitne službe mobilizirane. Ograničenja saobraćaja počela su oko 02:00 po moskovskom vremenu i očekivalo se da će trajati otprilike podneva, prema operativnom Telegram kanalu Krimskog mosta.
Oštećenja mostova i saobraćajni status
Krimski most, koji služi kao najduži most u Evropi, povezuje Rusiju sa poluostrvom Krim preko Kerčkog moreuza. Iako su ruske vlasti objavile fotografiju mosta ujutro 16. novembra, tačan obim fizičke štete ostaje nepotvrđen od strane nezavisnih međunarodnih izvora. Ukrajinski Telegram kanal "krimski vetar" izvestio je da je jedan od lukova mosta pogođen u 05:38. Nasuprot tome, ruske vlasti su objavile slike tvrdeći da je struktura ostala netaknuta.
Most se sastoji od odvojenih drumskih i željezničkih dionica. Nakon štrajka, Ruski informativni centar za približavanje mosta objavio je obustavanje prometa vozila. Pored toga, u Kerču je uspostavljen centar za hitnu reakciju kako bi upravljao situacijom. Posmatrači su primijetili prisustvo jahti u području gdje je plovidba zabranjena od 2022. godine.
Presretanje dronova velikih razmjera
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su sistemi protivvazdušne odbrane presreli 1.336 ukrajinskih bespilotnih letelica u 16 regiona. Ova brojka premašuje prethodni rekord od 1.254 drona presretnutih 29. oktobra. Obim aktivnosti bespilotnih letjelica označava značajnu eskalaciju vazdušnog angažmana širom ciljanih regija.
Istorijski kontekst napada na mostove
Krimski most izgrađen je nakon aneksije Krima 2014. godine, potez koji međunarodna zajednica i dalje priznaje kao dio Ukrajine. Infrastruktura je u prošlosti bila meta višestrukih velikih napada.
U oktobru 2022. veliki napad koji je uključivao kamion napunjen eksplozivom ubio je četiri osobe i ograničio kapacitet mosta na nekoliko mjeseci. Drugi veliki napad dogodio se u julu 2023. godine u kojem su učestvovali pomorski dronovi, što je rezultiralo sa dva smrtna smrtna sluka. Ovi incidenti su dosledno naglašavali strateški značaj i ranjivost 19-kilometarske veze između Rusije i Krimskog poluostrva.
Ovaj članak je napisan uz pomoć AI-ja na osnovu više novinskih izvještaja i pregledan je od strane naših urednika u skladu s našim uređivačkim principima. Urednički standardi · Dojave i kontakt
Komentari 0