Pobunjenici Huti tvrdili su da su napali dvije pumpne stanice na naftovodu Istok-Zapad u blizini Rijada sa pet bespilotnih letjelica
Pobunjenici Huti tvrdili su da su 18. novembra 2026. pokrenuli napade bespilotnim letjelicama na dvije pumpne stanice na naftovodu Istok-Zapad u blizini Rijada. Operacija je uključivala ukupno pet bespilotnih letjelica usmjerenih na kritičnu infrastrukturu unutar Saudijske Arabije. Iako je pokret Huti prijavio značajan uticaj, vlasti Saudijske Arabije nisu potvrdile napad niti pružile detalje u vezi sa potencijalnom štetom ili operativnim poremećajima.
Detalji o napadima bespilotnih letjelica
Prijavljeni napadi izvedeni su u dvije različite operacije usmjerene na različite objekte duž gasovoda. Prema Yahya Sarei, vojnom glasnogovorniku Huta, prva operacija koristila je tri bespilotne letjelice za gađanje pumpne stanice broj 9 u dvije faze. Druga operacija uključivala je dva drona koji su ciljali pumpnu stanicu broj 8. Yahya Sarea opisao je napade kao precizne i direktne, a pokret Huti je tvrdio da su udari izazvali velike požare na ciljnim mjestima.
Obim fizičke štete i da li su naftne operacije poremećene ostaju nepotvrđeni od strane zvaničnika Saudijske Arabije. Prethodni napad na gasovod Istok-Zapad početkom novembra 2026. godine nije uticao na operacije, navodi saudijska novinska agencija. U ovom trenutku ne postoji zvanična verifikacija da li su štrajkovi 18. novembra izazvali bilo kakav merljiv uticaj na protok nafte kroz mrežu.
Strateški značaj gasovoda
Gasovod Istok-Zapad služi kao vitalni deo infrastrukture za energetski sektor Saudijske Arabije. Gasovod je dugačak oko 1.200 kilometara i ima maksimalni kapacitet od 7 miliona barela nafte dnevno. Povezuje istočna naftna polja Saudijske Arabije sa lukama na Crvenom moru. Ova veza omogućava zemlji da izvozi naftu dok zaobilazi Hormuški moreuz, pomorsku rutu koja je doživjela prekide u isporuci zbog regionalnih sukoba.
Da bi ublažila efekte pomorskih pomorskih poremećaja, Saudijska Arabija je preusmerila oko 4 miliona barela sirove nafte dnevno preko gasovoda Istok-Zapad do Janbua. Ova količina preusmerene nafte predstavlja oko 4% ukupne globalne ponude. Oslanjanje na gasovod za premeštanje velikih količina sirove nafte u Crveno more naglašava njen značaj za globalna energetska tržišta i stabilnost izvoza nafte.
Ovaj članak je napisan uz pomoć AI-ja na osnovu više novinskih izvještaja i pregledan je od strane naših urednika u skladu s našim uređivačkim principima. Urednički standardi · Dojave i kontakt
Komentari 0