Bugarska je uspješno zatražila uklanjanje dviju ruskih banaka u bugarskom vlasništvu s popisa sankcija EU
Bugarska je uspješno zatražila uklanjanje dviju ruskih banaka u bugarskom vlasništvu s popisa sankcija Europske unije protiv Rusije. Odluka o isključenju Prve investicijske banke i Investicijske korporativne banke iz predloženih sankcija donesena je u ranim fazama koordinacije. Ministrica vanjskih poslova Velislava Petrova potvrdila je te detalje u Bruxellesu 16. studenog 2026., prije sastanka Vijeća za vanjske poslove Europske unije.
Vlasništvo nad bankom i podaci o imovini
I Prva investicijska banka i Investicijska korporativna banka u većinskom su vlasništvu bugarskih tvrtki. Te institucije ne upravljaju sredstvima koja pripadaju sankcioniranim pojedincima. Banke se trenutačno suočavaju sa strukturnim uvjetima u Rusiji koji ih sprječavaju da povuku svoja postojeća ulaganja iz zemlje. Prema službenim podacima, Prva investicijska banka držala je 141. mjesto u Rusiji po imovini do listopada 2026., dok je Investicijska korporativna banka držala 276. mjesto po imovini.
Starcom Holding zadržava većinski udio u Prvoj investicijskoj banci. Razine vlasništva nad Starcom Holdingom fluktuirale su posljednjih godina, zabilježile su 67,11% u 2018., 97,76% u 2021. i 93,19% nakon sudskih postupaka u Rusiji. Krajem 2025. godine Starcom Holding je postao vlasnik prve investicijske banke s 93,2% udjela. Financijski izvještaji pokazuju da je Starcom Holding u 2023. godini zabilježio gubitak od 4,63 milijuna BGN, što iznosi 2,37 milijuna eura.
Diplomatska i gospodarska pitanja
Bugarska vlada tvrdila je kako bi sankcioniranje tih određenih banaka bilo kontraproduktivno međunarodnim ciljevima. Ministrica vanjskih poslova Velislava Petrova izjavila je kako će sankcioniranje banaka biti kontraproduktivno jer će imovina biti prebačena na rusku državu umjesto da uzrokuje štetu. Taj bi se prijenos dogodio jer banke ne mogu povući svoja ulaganja zbog lokalnih strukturnih uvjeta u Rusiji.
Uklanjanje tih banaka iz paketa sankcija podudara se sa širim raspravama na sastanku Vijeća za vanjske poslove Europske unije 16. studenoga 2026. Sastanak uključuje razgovore o ratu u Ukrajini, odnosima EU-a i Sirije i tekućem paketu sankcija. Tijekom razgovora, ministrica vanjskih poslova Velislava Petrova istaknula je kako Bugarska želi snažniji fokus na diplomaciju, a ne nastavak vojne pomoći, iako se potpora Ukrajini mora nastaviti.
Regionalni kontekst sigurnosti i sankcija
Francuska je također zatražila uklanjanje određenih subjekata iz paketa sankcija zbog sličnih razloga. Konkretno, Francuska je zatražila uklanjanje naftne tvrtke Taneco i subjekta RESO Credit s popisa sankcija. Europska komisija najavila je i financiranje u iznosu od 50 milijuna eura za Bugarsku i Rumunjsku kako bi se poduprlo stvaranje sigurnosnog čvorišta na Crnom moru.
Sigurnosni okvir u Europi ostaje usredotočen na Organizaciju Sjevernoatlantskog ugovora (NATO) i Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS). Iako je bugarska vlada prethodno tražila uklanjanje patrijarha Kirilla i ruskog oligarha s predloženih popisa, trenutačno uspješno uklanjanje dviju banaka predstavlja značajan razvoj u koordinaciji politike sankcija Europske unije.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0