UN-ova konferencija u Ženevi o pravno obvezujućim propisima za autonomne oružane sustave
Sedma revizijska konferencija Konvencije o određenom konvencionalnom oružju započela je u Ženevi 16. studenoga 2026. Ovaj međunarodni forum okuplja 128 zemalja sudionica kako bi raspravljale o provedbi pravno obvezujućih propisa za autonomne oružane sustave. Konferencija će trajati do 20. studenog 2026. godine.
Sastanak služi kao platforma za pregled završnog izvješća Skupine vladinih stručnjaka za smrtonosne autonomne sustave oružja (GEW). Ovaj pregled ima za cilj odrediti buduće smjernice rada za međunarodne propise u vezi s tim tehnologijama. Autonomni oružani sustavi definirani su svojom sposobnošću da identificiraju, odaberu i napadnu ciljeve bez ljudske intervencije tijekom izvršavanja zadatka.
Međunarodni izbori i diplomatska stajališta
Aktualne rasprave uslijedile su nakon značajnog glasovanja Prvog odbora Opće skupštine Ujedinjenih naroda 29. listopada 2025. Tijekom tog zasjedanja, članovi su odobrili nacrt rezolucije o autonomnom oružju sa 163 glasa za, 5 glasova protiv i 9 suzdržanih. Pet zemalja koje su glasovale protiv rezolucije 29. listopada bile su Sjedinjene Američke, Rusija, Izrael, Bjelorusija i Sjeverna Koreja. Devet zemalja koje su se suzdržale od glasovanja bile su Kina, Iran i Saudijska Arabija.
Diplomatski pristupi regulaciji ostaju podijeljeni među zemljama sudionicama. Sjedinjene Američke Države predložile su petogodišnji proces za razvoj neobvezujućeg instrumenta u vezi s tim oružjem. U međuvremenu, izvješća pokazuju da je Rusija koristila potpuno autonomne bespilotne letjelice tijekom rata protiv Ukrajine. Kao odgovor na takav razvoj događaja, ukrajinska obrambena industrija navodno radi na razvoju autonomnih rojeva bespilotnih letjelica.
Nužnost tehnološke regulacije
Međunarodni čelnici izrazili su zabrinutost da brzina tehnološkog napretka stvara značajne rizike. Glavni tajnik UN-a António Guterres i predsjednica Međunarodnog odbora Crvenog križa Mirjana Spoljarić izjavili su kako razvoj tehnologije oružja nadmašuje međunarodna ograničenja i približava se moralnoj crvenoj liniji. Laurent Gisel, voditelj Odjela za oružje i vođenje neprijateljstava pri ICRC-u, istaknuo je da je potreba za regulacijom autonomnog oružja dobila novu hitnost zbog razvoja umjetne inteligencije.
Zagovornici ljudskih prava također su istaknuli rizike za ne-borce. Human Rights Watch je izjavio da bi neuspjeh u odlučnom djelovanju na sastanku u Ženevi ostavio civile opasno izloženima. Naglašavajući etičke implikacije automatizirane borbe, visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk rekao je da strojevi nikada ne bi trebali imati ovlasti za odlučivanje o tome hoće li ljudi živjeti ili umrijeti.
Konferencija se nastavlja baviti složenošću modernog ratovanja dok se narodi bore za postizanje konsenzusa o tome kako upravljati sustavima koji mogu djelovati neovisno o ljudskoj kontroli.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0