Čelnici EU-a izabrali pet zemalja koje će predstavljati Europu u mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije s SAD-om
Čelnici Europske unije na neformalnom sastanku na vrhu u Dublinu složili su se da će pet posebnih zemalja i institucija EU-a predstavljati Europu u budućim tročlani mirovni pregovori koji uključuju Ukrajinu, Rusiju i Sjedinjene Američke. Odluku, kojom se uspostavlja okvir za europsko predstavljanje, potvrdili su šefovi država članica EU-a 13. studenoga 2026. Među izabranim predstavnicima su Njemačka, Francuska, Italija, Poljska i Ujedinjena Kraljevina.
Okvir za pregovore i zastupanje
Cilj sporazuma koji je postignut u 27 država članica EU-a je definirati europsku ulogu u predstojećim razgovorima između Ukrajine, Rusije i SAD-a. Predsjednik Europskog vijeća António Costa pozdravio je sve diplomatske napore koji su trebali dovesti Rusiju za pregovarački stol. Iako je samit uspostavio to multinacionalno predstavništvo, Rusija je izrazila suzdržanost glede europskog sudjelovanja. Ruski dužnosnici su zahtijevali da kontinent bude predstavljen jednim pregovaračem, a ne skupinom nacija.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova izjavilo je da se o pitanju europskog sudjelovanja nije raspravljalo tijekom nedavnih pregovora u Moskvi između američkih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera. Ova razlika naglašava trenutnu složenost u uspostavi jedinstvene diplomatske fronte za Europu kako se sukob nastavlja.
Nacionalni sigurnosni okvir i diplomatska upozorenja
Njemački kancelar Friedrich Merz govorio je o diplomatskom krajoliku u Dublinu, navodeći da se o temi novog europskog sigurnosnog okvira ne bi trebalo raspravljati jer on već postoji. Kancelarka je također uputila poseban zahtjev američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, rekavši mu da ne stvara iznenađenja uoči svog planiranog sastanka s Vladimirom Putinom sljedećeg tjedna. Friedrich Merz je zatražio da Sjedinjene Američke nastave igrati u timovima Europe i Ukrajine tijekom ovih osjetljivih diplomatskih manevara.
Geopolitička situacija i dalje je nestabilna jer se čelnici pripremaju za interakcije na visokoj razini. Predstojeći sastanak predsjednika Donalda Trumpa i predsjednika Vladimira Putina smatra se kritičnim prekretnicom za mirovni proces, nakon presedana iz 1972. godine, koji se odnosi na sastanak između američkog predsjednika Nixona i sovjetskog vođe Brežnjeva.
Prijavljeni ruski zahtjevi i ustupci
Različita izvješća imaju detaljne potencijalne uvjete za okončanje rata. Prema navodima portala adevarul.ro, Rusija je navodno zatražila povlačenje Finske iz NATO-a i zatvaranje vojnih baza NATO-a u Estoniji, Latviji i Litvi kao uvjete za okončanje rata. U zamjenu za te ustupke, Rusija je navodno ponudila odricanje od raspoređivanja nuklearnog oružja i projektila srednjeg dometa u Bjelorusiji.
Međutim, Kremlj je zanijekao da su takvi specifični zahtjevi u vezi s bazama NATO-a i Finskom formulirani tijekom razgovora održanih u Abu Dhabiju. Napetost između ovih zahtjeva i službenih poricanja naglašava poteškoće u postizanju konsenzusa o uvjetima trajnog mirovnog rješenja.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0