Bugarska Demografija
Demografiju Republike Bugarske nadzire Nacionalni statistički institut Bugarske. Demografska obilježja stanovništva Bugarske uključuju gustoću stanovništva, etničku pripadnost, razinu obrazovanja, zdravlje stanovništva, gospodarski status, vjersku pripadnost i druge.
Bugarska je 2024. godine imala oko 6,4 milijuna stanovnika. Prema različitim procjenama, bugarska srednjovjekovna populacija iznosila je 1,1 milijun u 700. godini i 2,6 milijuna u 1365. godini.
Stanovništvo i plodnost
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, Bugarska je imala ukupno 7.364.570 stanovnika, ali prema popisu stanovništva iz 2021. godine, broj stanovnika pao je na 6,5 milijuna.
Vrhunac je bio 1989. godine, kada su se granice otvorile nakon pola stoljeća komunističkog režima, kada je broj stanovnika iznosio 9.009.018.
Ukupna stopa plodnosti je broj djece rođene po ženi. Temelji se na prilično dobrim podacima za cijelo razdoblje.
Povijesni trendovi
- 1912.–1913. – Balkanski ratovi
- 1915.-1918. - Prvi svjetski rat
- 1989.-1990. – Kraj Narodne Republike i protjerivanje Turaka iz Bugarske
- 2020. – 2023. – pandemija bolesti COVID-19
Prvi pouzdani podaci o stopama plodnosti i prirodnog povećanja u bugarskim zemljama datiraju iz sredine 1800-ih.
Prema riječima turskog statistika Kemala Karpata, nemuslimani, među njima, u Osmansko carstvo, dobili su izvanredan porast plodnosti početkom tridesetih godina. Njihova prosječna stopa rasta porasla je na 2% godišnje, u usporedbi s nulom među muslimanima koji su patili od demografske stagnacije.
Isti se trend nastavio i nakon oslobođenja Bugarske od osmanske vlasti 1878. godine.
Do ranih 1890-ih, muslimanski natalitet u Bugarskoj bio je u dvojbi zbog niskih stopa od + 40‰ među pravoslavnim kršćanima, dok je prirodni prirast lebdio oko nule.
Tekuća muslimanska demografska kriza i teška migracija u Tursku bili su dva glavna razloga brzog pada bugarskog muslimanskog i turskog stanovništva između 1880. i 1910. godine, s 28,7 posto 1880. na 13,8 posto 1910. godine za muslimane i s 26,2 posto na 10,7 posto za Turke.
Muslimansko rođenje i prirodni prirast počeli su se polako povećavati od kraja 1890-ih, ali su tek 1924. nadmašili pravoslavne.
Ipak, nisu pravoslavci, već bugarski rimokatolici, imali najveću stopu nataliteta u tom razdoblju, iako ih je obično neutralizirala vrlo visoka stopa smrtnosti.
Tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća etnički Bugari završili su drugu fazu svoje demografske tranzicije, a gruba stopa nataliteta među njima pala je na samo 23,3‰ do 1946. godine, ili dvostruko manje od stope nataliteta dviju najvećih bugarskih manjina, Turaka (40,9‰) i Roma (47,2‰).
Istodobno, zbog veće smrtnosti, stopa prirodnog prirasta među bugarskim Turcima bila je gotovo identična onoj među etničkim Bugarima (12,1‰ vs. 11,1‰), dok je stopa među Romima bila dvostruko veća (23,1‰).
Ukupno 64.984 živorođene djece zabilježeno je u Bugarskoj u 2016. godini, dajući zemlji sirovu stopu nataliteta od 9,1‰.
Bugarska ima nisku ukupnu stopu fertiliteta od 1,58 djece po ženi (prema Popisu 2021.). To je znatno više od kasnih devedesetih, ali još uvijek ispod razine zamjene i nedovoljno da se spriječi daljnji pad stanovništva, posebno s iseljavanjem.
Ovaj je članak napisan uz pomoć umjetne inteligencije na temelju više medijskih izvješća, a naše ga uredništvo pregledava prema uredničkim načelima. Urednička načela · Dojave i kontakt
Komentari 0